Naš tim
Istraživački tim
Prof. dr. sc. Marija Benić Penava diplomirala je povijest na Filozofskom fakultetu u Zadru, magistrirala povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te doktorirala na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru. Istraživanja je usmjerila na ekonomsku povijest, osobito povijest turizma, hrvatskog iseljeništva i ekohistorije. Nastavna i istraživačka iskustva stjecala je kroz sudjelovanje u više od trideset Erasmus+ i srodnih međunarodnih projekata, na sveučilištima i istraživačkim institutima u Europi, Africi, Aziji, Južnoj Americi i Australiji. Izlagala je na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima, održala doktorsku radionicu na temu identiteta Dubrovnika u prvoj Jugoslaviji na Victoria University of Wellington na Novom Zelandu i bila pozvana predavati o uzrocima iseljavanja s dubrovačkog područja na Universidad de Magallanes Punta Arenas, Čile. Sudjelovala je kao članica Expert Group u radu Centra za razvoj visokog obrazovanja Ministarstva znanosti i visokog obrazovanja Republike Kazahstan. Članica je uredništava nekoliko međunarodnih znanstvenih časopisa. Objavila je tri znanstvene monografije u suautorstvu, od kojih je jedna nagrađena domaćom nagradom, tri uredničke knjige te brojne znanstvene radove.
Prof. dr. sc. Davor Pauković redoviti je profesor na Fakultetu za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku. Predaje različite kolegije iz suvremene svjetske i hrvatske povijesti te povijesti političkih ideja i ideologija. Bavi se različitim temama iz suvremene povijesti, prije svega razdobljem raspada Jugoslavije i političke tranzicije, kolektivnim sjećanjem, medijima te hrvatsko-srpskim odnosima. Sudjelovao je na nekoliko kompetitivnih međunarodnih i domaćih znanstvenih projekata i izlagao na brojnim međunarodnim konferencijama. Voditelj je prijediplomskog studijskog programa Mediji i kultura društva na matičnom fakultetu i predsjednik je Povjerenstva za unutarnji sustav osiguravanja i unapređivanja kvalitete Sveučilišta u Dubrovniku.
Prof. dr. sc. Sandra Uskoković diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je kao istraživačica i stipendistica u ICCROM-u u Rimu i UNESCO-u u Parizu. Magistrirala je na George Washington Universityju, a doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Svoje interese za likovno i literarno objedinjuje pišući članke i recenzije za niz domaćih i stranih časopisa. Sudionica je brojnih međunarodnih stručnih konferencija i simpozija u SAD-u, Aziji i Europi te dobitnica istraživačkih stipendija na Humboldtu, Sorboni i University College London. Njezino područje istraživačkog interesa obuhvaća umjetničku kritiku, teoriju i povijest arhitekture, kulturalne studije, vizualnu kulturu i suvremene umjetničke prakse.
Izv. prof. dr. sc. Marinko Marić povijesni je demograf čiji su istraživački interesi usmjereni na migracijske procese, strukture stanovništva i identitetske transformacije na području Dubrovnika i njegova zaleđa. Njegov istraživački rad temelji se ponajprije na analizi matičnih knjiga, ostalih izvora crkvene provenijencije te službenih popisa stanovništva, s posebnim interesom za demografske i društvene procese koji su oblikovali dubrovački prostor. Sudjelovao je u znanstvenim projektima Hrvatske zaklade za znanost „Transformacije kolektivnih i individualnih identiteta u Republici od kasnog srednjeg vijeka do 19. stoljeća“ i „Tradicionalizam i inovacije u Dubrovniku od srednjeg vijeka do devetnaestog stoljeća“, usmjerenima na proučavanje identitetskih, društvenih i kulturnih procesa u dubrovačkom društvu. Od 1990-ih godina aktivno se bavi digitalizacijom arhivske baštine i razvojem digitalne humanistike, uključujući vođenje projekata digitalizacije arhivskog gradiva Arhiva Franjevačkog samostana u Dubrovniku te matičnih knjiga Dubrovačke biskupije. U novijim istraživanjima bavi se pitanjima identiteta u europskom kontekstu, napose kroz proučavanje života, djelovanja i intelektualnog nasljeđa Ruđera Josipa Boškovića.
Izv. prof. dr. sc. Irena Ipšić znanstvenica je usmjerena na istraživanje društvene i gospodarske povijesti. Bila je članica nekoliko projekata, uključujući projekte HRZZ-a Transformacije kolektivnih i individualnih identiteta u Dubrovačkoj Republici od kasnog srednjeg vijeka do 19. stoljeća, voditelja akademika N. Vekarića i Tradicionalizam i inovacije u Dubrovniku od srednjeg vijeka do devetnaestog stoljeća, voditeljice Z. Janeković Römer. Voditeljica je institucionalnog projekta Kulturna slika Dubrovnika kroz transformacije tiskarske baštine od prvih tiskanih izdanja do digitalnih formata (KulTisk), te članica upravnih odbora u dvije COST akcije: Print Culture and Public Spheres in Central Europe 1500-1800 i Cultural Heritage in Crisis. Transdisciplinary Assessment of Legal and Regulatory Frameworks.
Izv. prof. dr. sc. Marijana Musladin politologinja je i izvanredna profesorica na Fakultetu za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Voditeljica je diplomskih studijskih programa Mediji i Odnosi s javnostima na matičnom fakultetu. Na preddiplomskom i diplomskim studijima izvodi nastavu iz kolegija vezanih uz međunarodne odnose, međunarodnu sigurnost, europske integracije, ljudska prava i suvremene sigurnosne izazove. Njezini znanstveni interesi obuhvaćaju međunarodne odnose, nacionalnu i međunarodnu sigurnost, europsku politiku susjedstva, suvremene sigurnosne izazove, ljudska prava i migracije. Autorica je brojnih znanstvenih radova objavljenih u hrvatskim i međunarodnim časopisima i zbornicima, a izlagala je na brojnim međunarodnim znanstvenim konferencijama. Također je sudjelovala u više znanstvenih projekata Sveučilišta u Dubrovniku vezanih uz digitalne medije, dezinformacije i migracije. U okviru programa Erasmus+ usavršavala se na više inozemnih sveučilišta u Sloveniji, Slovačkoj i Danskoj. Članica je uredništava nekoliko međunarodnih znanstvenih časopisa te članica Instituta za nacionalnu i međunarodnu sigurnost (INIS) i Geostrateškog foruma (GEOFOR). Na Sveučilištu u Dubrovniku obnaša i dužnost predsjednice Povjerenstva za znanstveno nastavnu literaturu te je članica i Etičkog povjerenstva.
Izv. prof. dr. sc. Aleksandar Selmanović autor je više od trideset znanstvenih i stručnih radova te jedan od autora Strategije razvoja sporta i sportske infrastrukture u Gradu Dubrovniku 2018-2028. Inicijator je organiziranog djelovanja studentskog sporta u lokalnoj zajednici i koordinator studenata sportaša u međusveučilišnim natjecanjima. Njegova recentna istraživanja usmjerena su na percepcije tjelesne aktivnosti za očuvanje zdravlja te razlike u uključenosti u tjelesne aktivnosti između stranih i domaćih studenata na Sveučilištu u Dubrovniku.
Doc. dr. sc. Vlatka Lemić voditeljica je Središnjeg ureda za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu. Arhivska je savjetnica i aktivna u međunarodnim projektima na području kulture, arhivske djelatnosti i digitalizacije baštine (Kreativna Europa, Erasmus+, APE, Znameniti.hr i dr.). Potpredsjednica je ICARUS-a i predsjednica ICARUS Hrvatska, članica Izvršnog vijeća EURBICA-e i EGSAH-a, stručnih tijela Međunarodnog arhivskog vijeća i Savjetodavnog odbora Europeane, jedan je od koordinatora digitalne suradničke platforme Topoteka i Time Machine ambasador. Autorica je preko stotinu znanstvenih i stručnih radova, urednica izdanja i članica uredništava časopisa, predaje na diplomskom studiju arhivistike Sveučilišta u Zagrebu i vanjska je suradnica na studiju Povijest Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku.
Nasl. doc. dr. sc. Jelena Obradović Mojaš svoj znanstveni fokus posvećuje nematerijalnoj kulturnoj baštini i povijesti svakodnevice Dubrovnika. Autorica je brojnih radova i, u autorstvu i koautorstvu, dviju znanstvenih monografija, te inicijatorica uvrštenja Dubrovačkog kolendavanja u Registar zaštićenih kulturnih dobara RH 2021. godine. Sudjelovala je u znanstveno-istraživačkim projektima Zavoda za povijesne znanosti HAZU i Sveučilišta u Dubrovniku kojima se s aspekta povijesti demografije i pravne povijesti istraživalo dubrovačku prošlost. U okviru međunarodnog projekta Archives and Traces of Migration (CREA-CULT-2021-COOP-101056214), suautorica je izložbenog postava Arhivi i tragovi migracija u Državnom arhivu u Bjelovaru.
Dr. sc. Monika Grdiša Asić voditeljica je Topoteke Dubrovnik i vanjska suradnica na Sveučilištu u Dubrovniku. Njena su istraživanja usmjerena na akademsku baštinu te kratkotrajne studentske i akademske migracije Dubrovčana, s naglaskom na njihov utjecaj na kulturni i intelektualni identitet grada. Objavila je znanstvenu monografiju Prema izvoru znanja: dubrovački studenti na Sveučilištu u Padovi od srednjega vijeka do pada Republike, u izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku (2025.). Sudjelovala je na projektima Zavoda i Sveučilišta u Dubrovniku te na EU projektu AToM, koji se bavi migracijama u visokom obrazovanju i građanskom znanošću. Autorica je domaćih i međunarodnih publikacija, poput priručnika Archives and Traces of Migration (2025).
Dr. sc. Lada Lozančić bavi se povijesnom demografijom s posebnim naglaskom na otoke Hvar i Lastovo, istražujući kretanja stanovništva i migracijske obrasce otočkih zajednica. Njezina istraživanja usmjerena su na demografsku strukturu, obiteljske obrasce i mobilnost stanovništva u dugom trajanju. U okviru poslijediplomskog doktorskog studija „Povijest stanovništva“ sudjelovala je u istraživačkom projektu Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku „Transformacije kolektivnih i individualnih identiteta u Dubrovačkoj Republici od kasnog srednjeg vijeka do 19. stoljeća“. Objavila je nekoliko znanstvenih radova te redovito izlaže na međunarodnim i domaćim znanstvenom skupovima. Trenutačno obnaša dužnost tajnice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora.
Natalia Varnakova
Natalia Varnakova je doktorandica na doktorskom studiju Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Andrea Vučur je doktorandica na doktorskom studiju Mediji i komunikacija na Sveučilištu Sjever. Sudjeluje u nastavi kao vanjska suradnica na Fakulteta za medije i odnose s javnošću te studiju Povijest Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku. Aktivna u kulturnom životu grada Dubrovnika.Tajnica Hrvatskog kulturnog društva Napredak-Dubrovnik. Članica Ogranka Matice Hrvatske Dubrovnik.
Franjo Barišić je doktorand na doktorskom studiju Povijest na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te viši savjetnik za GIS u Gradu Dubrovniku. Završio je Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku pri Sveučilištu u Splitu, smjer Međunarodna razmjena. Njegovi istraživački interesi usmjereni su na primjenu suvremenih alata i metoda u proučavanju demografskih kretanja stanovništva, s posebnim naglaskom na izvore iz crkvenih matica.
Stjepan Tot je doktorand na doktorskom studiju Povijest na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i vanjski suradnik na studiju Povijest Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku. Njegov znanstveni interes usmjeren je na povijest stanovništva Dubrovnika i dubrovačke okolice u ranom novom vijeku i 19. stoljeću.